KOĆUŠA.INFO

Vole Hercegovci Hercegovinu. Pjevaju joj, tepaju i šire njeno dobro ime. Organiziraju festivale, koncerte i večeri kulture. Koliko je vole, pokušavaju od nje napraviti državu; ili barem entitet. Prosječan hercegovac ne smatra da postoji zemlja, ili dio zemlje koji je ljepotom dorastao vrelom hercegovačkom tlu. Ali letimičnim uvidom u Hercegovinu vidimo da je većina emocija bez utemeljenja.

___________piše: Tvrtko Milović l poskok.info

Postoji izreka da možemo poštivati sebe jedino ako poštujemo svoju prošlost, a prošlost u Hercegovini itekako je dobila na važnosti zahvaljujući Ravlića pećini u Drinovcima, koja je u svom kamenu krila ostatke života starog oko 6000 godina!

Arheološko iskopavanje tog prapovijesnog lokaliteta vršeno je još 1977. godine, obnovljeno tijekom 2008., a ovih dana ponovno se otkrivaju tajne Ravlića pećine.

Večeras je održan sastanak u mjesnoj školi u Veljacima na kojem su nazočili općinski Načelnik gsp. Nevenko Barbarić, predsjednik OV Ljubuški gsp. Ivan Bebek te 20-tak mještana.Pokrenuta je diskusija o pokušaju gradnje hidroelektrane ispod mlinice na Koćuši.

Svi se pitamo čime smo to zaslužili, da je netko u stanju toliko devastirati naš okoliš gradnjom hidrocentrale na našem pragu, gdje se ljeti hladimo stoljećima, pa i kad se nisu Turci uvalili i napravili kakvom begu rezidenciju tu su domaći "tajkuni Bezmozgovići" koji pokušavaju svoje sulude ideje bezobrazno i bezobzirno pretvotiti u zlodjelo.

Nakon pedeset godina čekanja mještani Humca (i ostali) dobili su most koji će im olakšati radove u polju, ali i približiti kupalište i mjesta s druge strane rijeke, a na svoje će doći lovci, ribolovci i ostali. Most je u subotu postavljen u mjestu Jegetine, nedaleko od 'sastavaka' Vrioštice i Trebižata, a posao oko izrade i montaže obavila je Bravarija „Mucić“.

Kao i godinama prije i ovoga ljeta ljubuški i hercegovački kraški dragulj i znamenitost vodopad Kravica, privlači i okuplja brojne turiste, izletnike, kupače da ih svojom iskonskom ljepotom opusti i okrijepi im tijelo i duh.

Nažalost, takva neprocjenjiva dragocjenost i vrijednost još uvijek nije stručno uređena i zakonski zaštićena, kako bi se bez štetnih posljedica u njoj uživalo i sačuvala se za budućnost i buduće naraštaje.

Kako smo naveli u naslovu, svjedoci smo sustavnog uništavanje bioraznolikosti vodopada Koćuša, u mjestu Veljaci, općina Ljubuški. Prošlogodišnji napadi bagerima na ono što je stoljećima tu, nisu se mogil spriječiti, jer nije bilo sluha u općinskim strukturama.

Prenosimo interview s dr.sc Mariom Šiljegom, rođenim u Ljubuškom, a koji je objavljen u izdanju Večernjeg lista za Bosnu i Hercegovinu.

Dr. Šiljeg je jedan od vodećih hrvatskih stručnjaka za vode.

Što vas je ponukalo da doktorirate na vodi i koji je naslov vaše disertacije?

Tri poglavice triju hrvatskih rezervata, teritorija koje je turski osvajač, potomak begovske osvajačke loze, Tunjo-beg nazvao prevelikima za domorodačka hrvatska plemena uputili su pismo turskim osvajačima u BIH.

Jesam li ja Hrvat u Bosni, ili bosanski Hrvat?
Ni jedno ni drugo!

piše: Idealno loše

Ja sam po nacionalnosti Hrvat, a živim u državi koja se zove Bosna i Hercegovina!

Ovo „i“ mnogima smeta, a mnogi ga često zaborave pomenut!